Uoči ovogodišnjeg Tjedna mode, nad milanskim su pistama lepršala dva velika upitnika. Naime, dvije slavne talijanske kuće, Gucci i Fendi, trenutno su bez kreativnih direktora za ženske ready-to-wear linije, što je otvorilo prostor za iščekivanje i spekulacije. Ipak, čini se da su se kuće vrlo dobro snašle bez službenog kreativnog vodstva. Guccijev dizajnerski tim “servirao” je kvalitetne kolekcije u prijelaznom razdoblju nakon odlaska Alessandra Michelea, a ista se praksa nastavila i nakon što je brend napustio njegov nasljednik Sabato de Sarno.
Članovi tima, koji su se osobno poklonili publici nakon revije, brzo su odbacili De Sarnovu pročišćenu estetiku, predstavljajući živopisnu kolekciju kroz koju su se provlačili kodovi karakteristični za Michelea. U Fendiju je situacija bila slična – Silvia Venturini Fendi, koja je zadužena za linije modnih dodataka i menswear, preuzela je kreiranje slavljeničke ženske kolekcije povodom stote obljetnice rimske kuće. Bilo je izuzetno zanimljivo vidjeti Silviju u ovoj ulozi, koju je do jeseni obnašao Kim Jones. Venturini Fendi dokazala je svoju sposobnost, interpretirajući dugu tradiciju kuće kroz kolekciju bogatu teksturama, dramatičnim siluetama i redizajniranim kultnim torbama. Kritike su bile vrlo pozitivne, a odmak od Jonesove ere bio je jasan. Štoviše, kolekcija je u mnogočemu evocirala nasljeđe legendarnog Karla Lagerfelda – uključujući i značajnu zastupljenost krzna.

U današnje doba, kada su dostupne brojne vrlo uvjerljive alternative pravom krznu, teško je sa sigurnošću reći od čega je točno napravljena bunda koju smo vidjeli na pisti. Međutim, u slučaju posljednje Fendijeve revije nema mnogo nedoumica. Za razliku od Guccija, Saint Laurenta i drugih Keringovih brendova, pojedine važne kuće iz suparničke grupacije LVMH i dalje koriste pravo krzno. Među njima su Louis Vuitton i Fendi, čija je duga tradicija usko vezana uz krzno. Prije točno sto godina, Adele i Edoardo Fendi otvorili su u Rimu radnju specijaliziranu za krzno i kožu, koja se s vremenom razvila u popularnu turističku atrakciju. Brend je nastavila razvijati nova generacija obitelji Fendi, a 1965. pridružio im se i Lagerfeld kao kreativni direktor. Tada je osmislio prvu komercijalnu kolekciju koja je uključivala krzno te je stvorio poznati “FF” logo (kratica za “fun fur”).

Lagerfeldov je cilj bio udahnuti krznu mladenačku i nosivu energiju, u čemu je zaista uspio. Fendijevo krzno više nije bilo rezervirano samo za dobrostojeće starije gospođe; postalo je predmet žudnje mlađih generacija zahvaljujući suvremenim dizajnerskim rješenjima. Iako se Karlov nasljednik Kim Jones u svom mandatu posvetio istraživanju alternativa pravom krznu, Fendi nikada nije postao u potpunosti “fur free”. Krzno koje smo u srijedu vidjeli na pisti oblikovano je nalikuje lisici, nercu i samurovini, no ustvari je dobiveno striženjem. Ipak, to ne mijenja činjenicu da je u pitanju krzno životinjskog porijekla. Aktivisti za prava životinja redoviti su “gosti” na Fendi revijama, a predstavljanje slavljeničke kolekcije ove srijede nije bila iznimka. Pripadnici Fronte Animalista okupili su se ispred sjedišta brenda, s rukama obojenim u crveno, držeći transparente “Fendi prodaje smrt” i “Stop krznu”.

Na forumima se raspravljalo o tome kako krzno nije bilo ovoliko zastupljeno na Fendijevoj pisti još od Lagerfeldove revije za jesen 2013. godine, kada je bilo prisutno u baš svakom looku. Razlog tome vjerojatno je ova jubilejna obljetnica, ali i činjenica da je životinjsko krzno, unatoč rastućoj svijesti o važnosti održivosti i etičnosti u modi, ponovno u trendu. Čini se da polarizacija modne industrije po ovom pitanju nikada nije bila očitija. S jedne strane, kontroverzni TikTok trend “mob wife”, inspiriran stilom supruga mafijaša iz kultnih serija i filmova, prošle je godine stavio krzno u fokus mladih modnih entuzijastica. Bunda je postala najpoželjniji zimski modni komad, a čini se da je trend ove sezone dobio još veći zamah. High street bunde od imitacije krzna preplavile su ulice, no potražnja za pravim krznom također je porasla. Tako je Instagram profil Data But Make It Fashion prošlog mjeseca izvijestio o 21-postotnom porastu pozitivnog sentimenta prema krznu, temeljem analize tisuća online objava i članaka. Pravo krzno intenzivno nose brojne zvijezde, unatoč neugodnim susretima s aktivistima za prava životinja. Recentan primjer je Rihanna, koja je nedavno podržala partnera ASAP Rockyja na ročištu, a ispred sudnice ju je dočekao prosvjednik s pitanjem: “Kakva osoba nosi krzno u 2025.?”.

S druge strane, sve više brendova i platformi odriče se krzna i egzotičnih koža – nedavno ih je, kao prvi od “velike četvorke”, zabranio londonski Tjedan mode. Ova zabrana odnosi se i na popularne online trgovine poput Net-A-Portera i Farfetcha, kao i na vintage platformu Vinted. Uzgoj životinja zbog krzna (“fur farming”) zabranjen je u dvadesetak europskih država, a Forbes piše da bi ove godine mogla stupiti na snagu restrikcija na razini cijele Europske Unije, što bi se snažno odrazilo na lokalnu modnu industriju. Ipak, Fendi se ne odriče svoje tradicije.


Na svojoj službenoj stranici ističu da “se pridržavaju najviših etičkih standarda u nabavi krzna, osiguravajući poštivanje svih relevantnih propisa i transparentnost kroz praćenje”. Kažu kako je njihova misija “etički opskrbiti visokokvalitetno krzno za kupce koji ga slobodno biraju nositi”. LVMH-ova Povelja o sirovinama životinjskog porijekla je korak u pravom smjeru, no u okvirima suvremene modne scene uskoro neće biti dovoljna. Održivu budućnost koja njeguje tradiciju za Fendi b predstavljalo jedino pronalaženje alternative krznu koja ispunjava njihove visoke standarde kvalitete i estetike. Komadi izrađeni od sintetičkih materijala poput poliestera i najlona nisu rješenje jer nisu biorazgradivi, no značajan potencijal leži u “upcyclingu” postojećeg krzna i inovativnom korištenju prirodnih resursa. Dvostruki standardi u modnoj industriji zasad im idu na ruku, jer dokle god se s simpatijama gleda na “it” djevojke u krznenim bundama, licemjerno je prozivati Fendi.
Foto: Profimedia