Nikada se nije više govorilo o zdravlju, a nikada nije bilo teže odrediti što to zapravo znači. Dok su nekada uravnotežena prehrana, umjerena tjelesna aktivnost poput šetnje i kvalitetan san bili dovoljni pokazatelji zdravog načina života, danas smo suočeni s kulturom u kojoj je briga o tijelu postala ne samo imperativ, već i svojevrsno natjecanje.
Društvene mreže i globalna wellness industrija promoviraju ideju da je uvijek moguće (i potrebno!) biti bolja verzija sebe, dakle da moramo biti još zdraviji, još dugovječniji. Ako ne vježbate u zoru, ne postite 16 sati i ne uranjate u ledenu vodu, riskirate osjećaj da ne ulažete dovoljno u svoje zdravlje. S druge strane, biohakiranje, ekstremne dijete i agresivni wellness trendovi često prerastaju u opsesiju koja više ne pruža blagostanje, već isključivo stres, anksioznost i iscrpljenost.
U svijetu u kojem je filozofija osobnog rasta postala gotovo obaveza, postavlja se pitanje gdje je granica između brige o sebi i opsesivnog kontroliranja svakog aspekta svog tijela? Je li moguće biti zdrav, a da pritom ne postanemo robovi vlastitog režima? Industrija wellnessa, vrijedna trenutno milijarde dolara, ne prodaje samo zdravlje, već perfekcionizam. Više nije dovoljno osjećati se dobro; cilj je biti najzdravija verzija sebe, pomicati granice izdržljivosti i stalno težiti boljem. Biohakeri obećavaju dugovječnost, influenceri promoviraju “eliksire mladosti”, a društvene mreže diktiraju što znači “živjeti zdravo”. No gdje je granica između brige o sebi i opsesije zdravljem?
Pogledajte ovu objavu na Instagramu.
Wellness kao novi statusni simbol
Nekada su statusni simboli bili skupi automobili, luksuzni satovi i dizajnerska odjeća. Danas, u doba rastuće svijesti o zdravlju i dugovječnosti, wellness je postao nova valuta prestiža. Više nije dovoljno samo brinuti o svom zdravlju, već način na koji to radimo postao je pokazatelj društvenog statusa.
Organski sokovi od egzotičnog voća, suplementi i personalizirane prehrambene strategije, najnoviji fitness gadgeti danas su znak pripadnosti eliti koja si može priuštiti ne samo zdravlje, već i vrijeme i resurse za njegovo dovođenje do savršenstva. Ono što je nekada bio skromni ritual brige o sebi sada je postalo društveno mjerilo. Više nije riječ samo o tjelovježbi, već o treninzima pod nadzorom najnovije tehnologije; nije dovoljno zdravo se hraniti, već se očekuje detaljna analiza mikronutrijenata, DNK testiranje za prilagodbu prehrane i konzumacija dodataka koji obećavaju vitalnost i dugovječnost.
Pogledajte ovu objavu na Instagramu.
No, dok wellness postaje novi luksuz, važno je zapitati se; je li zdravlje zaista postalo privilegija dostupna samo nekolicini? I ne vodi li nas ova potraga za savršenim tijelom i umom zapravo u novu vrstu pritiska, gdje je stalno dovođenje zdravlja postalo društvena obveza, a ne osobni izbor. Biohakiranje je možda najekstremniji oblik moderne wellness kulture. Primjerice, Bryan Johnson, milijarder koji troši milijune na usporavanje starenja, uzima stotine suplemenata dnevno, podvrgava se rigoroznim protokolima prehrane i spavanja te koristi transfuzije krvi mlađih donora.
Ovakvi primjeri otvaraju važno pitanje: Ako svaki zalogaj, svaki sat sna i svaki trenutak odmora mora biti “savršeno” tempiran, nestaje li spontanost i užitak zbog kojeg zdravlje uopće ima smisla? Ledenim kupkama pripisuju se brojni benefiti; od smanjenja upala do poboljšanja mentalne otpornosti, no ono što je nekada bila tehnika oporavka sportaša ili metoda testiranja vlastitih granica, sada je postalo dio filozofije osobnog rasta. Danas ledene kupke nisu samo metoda zdravog života, one su dio identiteta. Ako ih ne prakticirate, riskirate da budete percipirani kao netko tko ne “radi dovoljno na sebi”. No, što kada točka osobnog rasta postane opsesija?
Pogledajte ovu objavu na Instagramu.
No, usprkos svim tim novim trendovima, postoji jedan veliki paradoks u modernoj wellness kulturi. I dok se ljudi svakodnevno podvrgavaju novim i ekstremnim metodama za postizanje savršene fizičke forme, osnovne zdravstvene pretrage i prevencija bolesti često padaju u drugi plan. U Hrvatskoj, na primjer, podaci govore da je od 2019. godine broj žena koje redovito obavljaju ginekološke preglede u padu, a mnoge žene i dalje ne idu na mamografiju, iako je to ključna preventivna mjera za rano otkrivanje raka dojke. Prema podacima Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, samo 50% žena u dobi od 50 do 69 godina redovito se podvrgava mamografiji, unatoč tome što bi ona trebala biti osnovna preventivna mjera za očuvanje zdravlja.
Slično tome, mnogi ljudi zanemaruju osnovne medicinske preglede, a koji su ključni za sprječavanje bolesti poput hipertenzije i dijabetesa. Umjesto toga, naglasak je na manje bitnim wellness ritualima, kao što su suplementi koji obećavaju detoksikaciju ili pilule za povećavanje energije. “Zdravlje” koje se mjeri samo brojem treninga i unošenjem nutritivnih dodataka može nas odvesti u područje gdje fizičko i mentalno stanje tijela nisu u ravnoteži, jer temeljna medicinska briga izostaje.
Pogledajte ovu objavu na Instagramu.
Opsjednutost zdravim načinom života nerijetko dovodi do paradoksa, da upravo u toj neumornoj potrazi za boljim tijelom, duljim životom i savršenim balansom izgubimo ono najvažnije, osjećaj zadovoljstva sadašnjim trenutkom.
Zdravlje nikada ne bi smjelo biti još jedna točka na popisu postignuća, niti pokazatelj društvene vrijednosti.
Pravo zdravlje nije u ekstremima, već u razumijevanju da je tijelo alat koji nam omogućuje da živimo ispunjeno, a ne svrha sama po sebi. Jer na kraju, što nam vrijedi najduži mogući život, ako u njemu nismo znali uživati?
Foto: Instagram
