Generaciju Z definira štošta, no jedna od njihovih možda i najutjecajnijih karakteristika je donošenje promjena na tržište rada. Da „grandpacore“ nije njihova jedina poveznica s (barem trenutačnim) stilom života njihovih baka i djedova, sugerira i jedan noviji trend kojim Gen Z planira redefinirati ”normalan” radni vijek pojedinca. Riječ je o „Micro-Retirement” trendu odnosno kratkotrajnim mirovinama. Što to uopće znači i može li stvarno donijeti nepovratne promjene pokušali smo dokučiti u nastavku.
Za početak da raščistimo najčešće predrasude, pripadnici generacije Z nisu ništa manje ni više lijeni od svojih prethodnika. Nadalje, riječ je o mladim ljudima čije je odrastanje obilježilo veće skretanje pažnje na mentalno zdravlje, procvat wellbeing industrije i trendova te popularni ”work-life” balans. Sve to potencirala je i COVID pandemija koja je po prvi put gotovo svima omogućila rad od kuće koji je u tim trenutcima sigurno bio izazovan, ali nam je otkrio cijeli niz mogućnosti i pozitivnih način iskorištavanja vlastitog vremena. Nakon svega toga, čini se poprilično teško uvjeriti bilo koga da je jedini način kvalitetnog obavljanja posla beskompromisna osmosatna prikovanost za stol. Forbes piše da je generacija Z prošle godine po prvi put brojčano nadmašila Baby Boomere u američkoj radnoj snazi. To je dovoljno dobar podatak da možemo povjerovati u nepovratne promjene u dinamici i kulturi radnog mjesta.
Prije koji mjesec imala sam priliku sasvim slučajno upoznati mladića iz Francuske u srednjim dvadesetima. Moji prijatelji sreli su ga ljetos u Splitu kad je započeo svoje proputovanje kroz mediteranske zemlje, a u Zagrebu se našao krajem prošle godine i svratio na druženje da se pozdravi. Ovaj dvadesetpetogodišnjak je bio prva osoba koju sam srela u ”mikro-mirovini”, dok mi još taj naziv nije bio poznat. Priča me zainteresirala, s poslodavcem je dogovorio prestanak rada na godinu dana, tako je ostvario prava na neku vrstu naše naknade za nezaposlene, uz ušteđevinu to je bilo dovoljno da slobodno vrijem provede putujući Europom. Nakon tog posljednjeg druženja vratio se u Francusku i nastavio raditi kod istog poslodavca, osim toga rekao je da će istu stvar sigurno ponoviti.
@anaisfelt If you can swing it, totally worth it imo. I should note I paid off my 70k in student debt and saved a sizeable chunk of $$ before taking the leap. I also am childfree. I come from a low income background and am the first person in my family to go to college and do this….so it is possible with the rught strategy, grit and resilience.
♬ original sound – Anaïs
@anaisfelt Replying to @Ella ♬ original sound – Anaïs
Koncept ”mikro-mirovine” temelji se na prioritiziranju vlastitog vremena, osobnog razvoja i doživljavanju iskustava dok smo još mladi. Većina predstavnika generacije Z ne želi čekati mirovinu kako bi se napokon odmorili ili prepustili radu na sebi i istraživanju vlastitih hobija. Osim što koncept može povući pitanje stagnacije karijere ili sporijeg napredovanja, ono što se svi zapravo pitamo je tko si to može priuštiti?! Ukratko, odgovor je kad ima volje ima i načina. Prethodna anegdota to i potvrđuje. S druge strane koncept kratkotrajne i periodične mirovine podrazumijeva i period rada. Pojedinci na dobro plaćenim poslovima imaju priliku štedjeti, posebno ako su mladi i još nisu zasnovali obitelj. Kreditiranje vlastite kratkotrajne mirovine ne mora biti ništa drugačije od rješavanja stambenog pitanja, stvar je samo u prioritetima. Također, uz rad na daljinu, samozaposlenje i projektne poslove kratkotrajna mirovina ne mora ni značiti potpuno odsustvo rada.
@lizleatrice I think this feeds into the LEHPtok philosophy – TLDR this is the framework i try to live by so i can enjoy my health / youth as much as possible while planning for retirement #retirement #worklifebalance #remotework ##lehp##millenial##retirementplanning ♬ original sound – lizleatrice
S druge strane ovo pišem iz Hrvatske. Prema posljednjem izvješću Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje u Hrvatskoj nešto više od 32 tisuće umirovljenika radi na pola radnog vremena. Iako je ovaj podatak s kraja prosinca 2024. nešto manji studenog iste godine, ta brojka posljednjih godina konstantno raste. Isti trend prisutan je i u svijetu, a razlog je više nego intuitivan – povećanje troškova života. Neminovno je pretpostaviti da ćemo svi skupa više raditi. Iako dulji ostanak na tržištu rada ima i svoje pozitivne aspekte poput osjećaja ispunjenosti, pripadnosti, da smo potrebni i dijeljenje iskustva. Ovo pišem iz Hrvatske u trenutku kada medijalna neto mirovina iznosi 556,60 eura. Možda Gen Z ideja da upoznajemo sebe i radimo na sebi, priuštimo si iskustva i podignemo kvalitetu života dok možemo ne zvuči toliko ”delulu”.
View this post on Instagram
Generaciju Z prate još neki trendovi koji se odnose na tržište rada. Pojmom ”Conscious unbossing” opisuje se tendencija mlađih zaposlenika da izbjegavaju ili odbijaju uloge na srednjoj razini menadžmenta jer su previše stresne i odgovorne, a nagrada ne opravdava količinu uloženog truda i vremena. Osim toga, nedavno se na stranicama gotovo svih domaćih i stranih medija mogao pronaći naslov da je stopa otpuštanja generacije Z u Americi i Velikoj Britaniji jako velika, što je detaljnije bilo opravdano slabom prilagodbom radnom mjestu i njegovim zahtjevima.
View this post on Instagram
Oholo i uskogrudno bi bilo svaliti baš sve na mlađe generacije. Teško je povjerovati da su se oni kao nekakvi svemirci stvorili u svemu ovome i da ih nije oblikovalo promatranje vlastitih roditelja (ili bilo koje druge odrasle osobe u njihovom životu) koji svaki dan dođu s posla manje ili više frustrirani. Promjene nikad nisu ugodne i ne znamo kako će izgledati taj proces, možda je baš ovo uzdrmavanje ”tradicionalnih vrijednosti” i obrazaca ponašanja na radnom mjestu doprinos generacije Z koji smo svi čekali.
View this post on Instagram
Foto: Instagram, Pexels
