Otkako su nam zahvaljujući sve brojnijim niskobudžetnim letovima putovanja postala dostupnija nego ikad, sve češće se pitam što utječe na naš izbor destinacija. Veliki ulogu, naravno, igra Ryanairov katalog, ali tu su i algoritmi društvenih mreža koji nam “serviraju” razna trendi mjesta, preporuke, rasporedi aktualnih događanja i manifestacija. Najčešće u pitanju nije jedan jasan razlog u koji možemo uprijeti prstom, već splet različitih faktora, želja i interesa. Slično je bilo i u slučaju mog zadnjeg putovanja, onog u Maroko. Želja da posjetim Marakeš u mojoj se glavi “krčkala” već neko vrijeme, a rekla bih kako su tome najveći “krivci” jedna knjiga, jedan podcast i jedna Netflixova serija – redom modne tematike.
Poznato je kako je kako je Marakeš bio drugi dom jednog od najvećih modnih vizionara današnjice, pokojnog Yvesa Saint Laurenta. Njegova rezidencija i muzeji uz čudesne vrtove Majorelle neupitno su pri vrhu “bucket liste” svih posjetitelja ovog grada, neovisno o tome zanima li ih moda ili ne. Ipak, nakon tjedan dana provedenih u Marakešu mogu potvrditi kako se ondje krije mnogo više sadržaja (i inspiracije) za ljubitelje mode i umjetnosti – što u uskim uličicama i bučnim tržnicama, što u luksuznim hotelima i monumentalnim zdanjima.
Sva ova čudesa sjajno je opisala Alicia Drake u knjizi “Beautiful Fall”, koja mi je došla pod ruku prošlog ljeta. Proučavajući rivalstvo između dva modna genija – Saint Laurenta i Lagerfelda – sedamdesetih godina u Parizu, autorica donosi zanimljiv uvid u njihove osobne i profesionalne živote, a poglavlje o povezanosti Saint Laurenta s Marakešom na mene je ostavilo poseban dojam. Slavni dizajner i sam je porijeklom iz sjeverne Afrike, točnije iz Orana u Alžiru, no sudbina ga je spojila s glavnim gradom Maroka tek kasnije u životu – i to nakon vrlo teškog perioda.
View this post on Instagram
Prekretnica za Yvesa Saint Laurenta
Yvesovu blistavu karijeru u legendarnoj pariškoj kući Dior naglo je prekinuo rat u njegovoj domovini i poziv u vojsku. Za Saint Laurenta, sramežljivog i povučenog homoseksualnog mladića u ranim dvadesetima, vojni rok je vrlo brzo postao pravi pakao. Sustavno maltretiranje dovelo ga je do živčanog sloma i završio je u vojnoj bolnici, a primitivna terapija koja je uključivala elektrošokove i snažne lijekove ostavila je neizbrisiv trag na njegovom mentalnom zdravlju. Da priča bude gora, uslijedio je i otkaz u Dioru.
Srećom, Yves nije odustao od svog modnog puta i uz snažnu podršku partnera Pierrea Bergea pokrenuo je vlastiti eponimni brend 1961. godine, koji je smjesta polučio veliki uspjeh. I dok je u njegovom ranijem radu primjetan utjecaj Diora i pariške dekadencije, sve se mijenja 1966., kada Yves i Pierre po prvi puta posjećuju Marakeš. Bila je to zaista ljubav na prvi pogled – par je smjesta kupio kuću u gradu, a kasnije i vilu Oasis u kultnim vrtovima slikara i botaničara Jacquesa Majorellea, koje su spasili od rušenja.
Osim što je Marakeš postao Yvesovo utočište koje mu je pružalo priliku za egzotični bijeg od pariške svakodnevice, ondje je pronašao novi izvor inspiracije za svoj rad. Nadahnut vizurama grada u raznim nijansama terakote i kobalta, mirisima i osebujnim odijevanjem stanovnika, Yves je u kolekcije počeo uvoditi žarke boje, uzorke, etno motive i prozračne lepršave krojeve. Ako se nađete u Marakešu tijekom 2025., nemojte propustiti pogledati izložbu u muzeju Yvesa Saint Laurenta, genijalnu retrospektivu zapaženih kreacija ovog dizajnera koju je kurirao Hamish Bowles. Od haute couturea do komada iz ‘rive gauche’ (ready to wear) linije, komadi besprijekorno odražavaju Yvesov dizajnerski razvoj.
View this post on Instagram
Berberska umjetnost
Nakon što prošetate zapanjujućim vrtovima Majorelle, svakako posjetite i muzej posvećen berberskoj umjetnosti, koji je ustanovio Pierre Berge. Ondje je, između ostalog, izložena fascinantna tradicijska odjeća polunomadskog naroda, koji je ove prostore naselio prije Arapa. Berberi i danas žive u teško dostupnim planinskim i pustinjskim predjelima u Maroku, njegujući svoje autohtone običaje i jezik, a njihova sela i kulturu možete bolje upoznati u sklopu brojnih lokalnih tura. Umješni u obrtništvu i ručnom radu, stvaraju tkanine upečatljivih geometrijskih uzoraka i nevjerojatno raskošan srebrni nakit, ukrase i oglavlja od kojih zastaje dah.
View this post on Instagram
ragovi berberske umjetnosti u Marakešu vas vrebaju iza svakog ugla, pogotovo u starom dijelu grada (Medina), u kojem se krije labirint uskih i napučenih tržnica – “soukova”. Obrada kože i metala temelj su lokalne proizvodnje, a štandovi su prava riznica modnih ulova – od kožnih torbi, remenja i papuča do fenomenalnog nakita. Ako volite “boho chic”, nema vam spasa i u “soukovima” ćete vjerojatno provesti sate i sate, razgledavajući, isprobavajući i, naravno, cjenkajući se.
Ulični stil kakav još niste vidjeli
Nedavna epizoda podcasta “Fashion Neurosis” u kojoj je Bella Freud ugostila dizajnera Haidera Ackermanna posebno me zainteresirala za ulični stil u Marakešu. Ackermann, koji je veliki dio djetinjstva proveo u sjevernoj Africi, govorio je o svojoj fascinaciji arapsko-berberskim odijevanjem, pogotovo “djellabom” – dugačkom tunikom s kapuljačom koju nose muškarci. I zaista, jako je zanimljivo vidjeti odijevanje lokalaca u Maroku, koje vješto balansira tradiciju i suvremene utjecaje, ali i donosi neke sasvim drugačije siluete, kakve teško da ćete vidjeti na ulicama hrvatskih gradova. Muškarci uparuju tunike koje sežu do gležnjeva s modernim tenisicama, a naglasak stavljaju na prirodne materijale poput lana i pamuka, koji odolijevaju nemilosrdnom pustinjskom suncu.
Nešto drugačiju dozu inspiracije nose impozantne povijesne zgrade u centru grada, koje odražavaju splet islamske, berberske i andaluzijske kulture. Najpoznatija je Koutoubia džamija, sagrađena u 12. stoljeću, čiji je visoki minaret simbol Marakeša. Raskošna palača Bahia osvojit će vas svojim mozaicima i vrtovima, a svakako razgledajte i ruševine nekoć veličanstvene palače El Badi iz 16. stoljeća, u kojoj je 2020. kuća Dior prikazala svoju resort kolekciju.
Luksuzna zdanja kao kulise modnih kampanja
Luksuzni hoteli u Marakešu tijekom godina su postali kulise brojnih zapaženih modnih kampanja brendova kao što su Chanel, Louis Vuitton i Gucci, a među njima se posebno ističe čuvena La Mamounia. Ako ste, poput mene, obožavatelj Netflixove serije “Inventing Anna”, ovaj vam je hotel dobro poznat. Priznajem kako je epizoda ove hit serije koja se odvija u Marakešu bila jedan od mojih odlučujućih faktora koje sam spomenula u početku teksta. Glavne junakinje odsjele su u privatnom riadu u La Mamouniji, no hedonistički odmor omela je jedna od najpoznatijih spletki Anne Delvey.
Ovaj kompleks krije vrtove ispunjene egzotičnim biljkama, galerije, knjižnice, dizajnerske butike i “hall of fame” ispunjen slikama slavnih koji su ondje odsjeli – od Winstona Churchilla i kralja Charlesa do Alfreda Hitchcocka i Micka Jaggera. Dobra je vijest kako vas izlet u La Mamouniju ne mora nužno koštati 60 tisuća dolara kao Anninu nesretnu prijateljicu Rachel – hotel možete posjetiti kako biste uživali u spa centru, popili koktel u Churchill baru ili isprobali delicije u nekom od njegovih brojnih restorana.
View this post on Instagram
Naposljetku, zaključujem kako je svaki motiv za odlazak na putovanje podjednako validan. Kad je riječ o Marakešu, nećete pogriješiti ni ako se tamo zaputite zbog dobre janjetine, obilaska pustinje Agafay na devi ili opuštanja u nekom od brojnih hamama. A što se mene tiče – možda mi je teško točno odgonetnuti što me uopće dovelo u Marakeš, ali jako dobro znam zašto bih mu se vratila.
Foto: Privatna arhiva, Instagram
